Povijesni dan za Krndiju, selo na sjeveru istoku Đakovštine
 

12. rujna 2020. godine na blagdan Imena Marijina u mjesnoj crkvi Našašća sv. Križa u Krndiji odigrao se povijesni događaj za to, nekada bogato njemačko selo.
Po prvi puta u ovoj crkvi, od njenog postojanja, od 1937. godine, kada je sagrađena i posvećena, podijeljen je sakrament potvrde, odnosno krizme. Sakrament potvrde primili su kandidati za taj sakrament,  članovi župne zajednice u Punitovcima koja se sastoji od vjernika slovačke i hrvatske narodnosti iz Punitovaca, Josipovca Punitovačkog, Jurjevca Punitovačkog i Krndije. Sam čin sakramenta potvrde predvodio je nadbiskup đakovačko-osječkog Nadbiskupije, msgr. dr. Đure Hranića.
Nažalost niti jedan od kandidata za primanje potvrde nije iz Krndije, iako je u trenutku gradnje crkve Našašća sv. Križa čak polovica vjernika živjela u tom mjestu.
Sv. misu, su uz prisustvo krizmanika, njihovih kumova, kao i mnogih vjernika, predvodili msgr. dr. Đuro Hranić, preč. Mato Gašparović, ekonom sjemeništa i ravnatelj UZUK-a, i domaćin, vlč dr Đurica Pardon, punitovački župnik.
Selo Krndija, su osnovali Nijemci koncem 19.-og stoljeća, i u doba izgradnje spomenute crkve selo je brojalo gotovo 2000 stanovnika, od kojih su 95% bili Nijemci. U to vrijeme bilo je to najbrojnije i najrazvijenije selo u Đakovštini.
Stradalo je za vrijeme II svj rata, kada su svi stanovnici morali napustiti svoje domove, a sva svoja mukom stečena dobra morali su ostaviti na milost i nemilost tadašnjoj vlasti. Na području sela od 1944. do 1945. godine formiran je tzv 'radni logor' u kojem su bili zatočeni žene djeca i starci. Kroz taj logor prošlo je gotovo 4000 duša, a svoje živote zbog nenormalnih uvjeta života, bolesti i gladi, umrlo je oko 400 zatvorenika.
Raseljeno i napušteno, selo je bilo osuđeno na propast. Nekada najljepša i najveća crkva u Đakovštini (430 kvadratnih metara korisnog prostora), zbog nebrige i nemara je propadala, tako da je u jednom trenutku služila i kao priručno skladište poljoprivrednog repromaterijala.
Crkva je zahvaljujući mještanima, a pogotovo gosp. Lee Peku, protjeranom folksdojčeru iz Potnjana 2003. godine obnovljena. Te godine ju je blagoslovio tadašnji biskup msgr. Marin Srakić uz prisustvovanje  mnogobrojnih sadašnjih i bivših mještana Krndije i Đakovštine, koji koncem II svj. rata prisilno raseljeni diljem Austrije i Njemačke.
Crkva Našašća sv. Križa, ili kako je naziva vlč dr Đurica Pardon, punitovački župnik, 'mala katedrala', odabrana je i zbog prostranosti koja omogućuje poštovanje svih epidemioloških propisa. 
Župnik također izražava nadu da će slavlje sakramenta potvrde i zazivanje Duha Svetoga na mlade ljude, župe sv. Ladislava, kralja oživjeti cijelu župnu zajednicu te podići nadu za budućnost Crkve nakon ove pandemijske krize.U svom obraćanju prisutnim vjernicima, župnik, vlč. Đurica Pardon, kao i uvijek u takvim prilikama, spomenuo je i članove Njemačke zajednice, pogotovo članove đakovačkog Ogranka, te naglasio kako su oni uvijek prisutni u svim zbivanjima vezanih za Krndiju.

Naravno, na putu prema kući, svratili smo i na logoraško groblje te se uz 'Vater unser' i paljenje svijeća prisjetili svih onih stradalih, ne samo na ovom groblju, nego i svih ostalih koji su ostavili svoje živote samo zato što su bili drukčiji od drugih.

Vili Haas
 
Povijesno značajna Krizma u Krndiji
 

U crkvi Našašća sv. Križa u Krndiji, na blagdan Imena Marijina 12. rujna 2020. u 9 sati, planirana je podjela sakramenta potvrde mladim župljanima župe sv. Ladislava, kralja u Punitovcima. Crkva Našašća sv. Križa je najveća crkva na području Đakovštine koju su izgradili vjernici njemačke narodnosti 1937. godine. U to vrijeme u Krndiji je živjelo oko 2000 vjernika. Od tada do danas u njoj se nije dogodilo podjeljivanje sakramenta potvrde, pa će ovaj događaj biti od povijesne važnosti.

Nakon ratnih zbivanja Drugog svjetskog rata stanovništvo Krndije nasilno je iseljeno, a čitavo mjesto je pretvoreno u logor za Nijemce s područja Slavonije. U posljeratnim zbivanjima ondje je stradalo više od 430 osoba. Zatvaranjem logora, selo Krndija je opustošeno, a malobrojni stanovnici nisu mogli koristiti crkvu za bogoslužje jer oduzeta župnoj zajednici i pretvorena u skladište raznih materijala za potrebe poljoprivrednog poduzeća PIK Đakovo.

Obnovom crkve u Krndiji župna zajednica sv. Ladislava, kralja u Punitovcima rado se susreće na ovome mjestu i sjeća se njezinih graditelja i obnovitelja. Tako se ove godine, zbog potreba udovoljavanja propisima u epidemiološkoj situaciji, po prvi puta u ovoj crkvi planira podjeljivanje sakramenta potvrde. Sakrament potvrde primit će po rukama nadbiskupa đakovačko-osječkog, msgr. dr. Đure Hranića, mladi župljani koji su se spremali dvije godine i u vremenu krize prouzročene korona virusom. Kandidati za sakrament potvrde su članovi župne zajednice u Punitovcima koja se sastoji od vjernika slovačke i hrvatske narodnosti iz Punitovaca, Josipovca Punitovačkog, Jurjevca Punitovačkog i Krndije. Nažalost ni jedan od kandidata za primanje potvrde nije iz Krndije, iako je u trenutku gradnje crkve Našašća sv. Križa čak polovica vjernika živjela u tom mjestu. Punitovački župnik dr. Đurica Pardon izražava nadu da će slavlje sakramenta potvrde i zazivanje Duha Svetoga na mlade ljude, oživjeti cijelu župnu zajednicu te podići nadu za budućnost Crkve nakon ove pandemijske krize.
Mirko Knežević
SV. POTVRDA U “MALOJ KATEDRALI”
 

Nakon gotovo 80 godina, povijesni događaj za Krndiju i njezinu crkvu Našašća sv. Križa - na blagdan Imena Marijina, u nedjelju, 12. rujna, u 9 sati u njoj će biti prva krizma od progona njemačkog stanovništva krajem Drugog svjetskog rata. Sakrament potvrde podijelit će đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.

Veliki događaj za krizmanike Župe svetog Ladislava, kralja u Punitovcima, čija je Krndija filijala. Njezina crkva, nakon đakovačke katedrale, druga je najveća crkva u Đakovštini, sagrađena 1937., a gradili su je vjernici njemačke narodnosti, koji su Krndiju izgradili u veliko napredno selo okruženo najboljom zemljom u đakovačkom kraju, a u središtu joj podignuli crkvu. Krndija je tada imala čak 2000 duša, brojne ulice, kino, dvije čitaonice, brojne obrtnike, trgovine, radnje, gostionice i dr. Danas selo ima samo pedesetak stanovnika, a "mala katedrala", kako neki znaju reći za svoju crkvu, i dalje je nijemi svjedok sudbine sela na raskrižju putova za Đakovo, Osijek i Našice. Brojeći s korom 430 kvadrata, crkva je dovoljno prostrana i za podjelu sakramenta potvrde u vremenu epidemije koronavirusa, kada je potreban i fizički razmak, pa se pri njezinu izboru za krizmu vodilo računa i o tome.

Prva je to krizma nakon progona folksdojčera iz sela. - Obnovom crkve u Krndiji župna zajednica sv. Ladislava, kralja u Punitovcima rado se susreće na ovome mjestu i sjeća se njezinih graditelja i obnovitelja. Tako se ove godine, zbog potreba udovoljavanja propisima u epidemiološkoj situaciji, prvi put u ovoj crkvi planira podjela sakramenta potvrde. Sakrament potvrde primit će po rukama nadbiskupa đakovačko-osječkog, msgr. dr. Đure Hranića, mladi župljani koji su se spremali dvije godine i u vremenu krize prouzročene koronavirusom. Kandidati za sakrament potvrde članovi su župne zajednice u Punitovcima koja se sastoji od vjernika slovačke i hrvatske narodnosti iz Punitovaca, Josipovca Punitovačkog, Jurjevca i Krndije. Nažalost, nijedan od kandidata za primanje potvrde nije iz Krndije, iako je u trenutku gradnje crkve Našašća sv. Križa čak polovina vjernika živjela u tom mjestu - izjavio je punitovački župnik, dr. Đurica Pardon. Crkva je proživjela sudbinu svoga sela koje je krajem Drugog svjetskog rata doživjelo progon njemačkog stanovništva. Selo je pretvoreno u logor za folksdojčere, gdje je skončalo oko 430 logoraša. Crkva je prvo granatirana, a potom je u njoj skladišteno žito. Malobrojni mještani nisu je mogli koristiti za bogoslužja, oduzeta je župnoj zajednici. Okolna zemlja dana je bivšem PIK-u Đakovo, kojemu je crkva bila skladište, pa i umjetnog gnojiva. U prazne njemačke kuće naseljeni su kolonisti, no selu nikada nije vraćen prijašnji život niti je napredovalo. Dapače, sve donedavno ono je bilo jedino "državno" selo u Hrvatskoj, pa je država izgrađene parcele darovala Općini Punitovci, a ona Krndijašima.

- Nadamo se da će slavlje sakramenta potvrde i zazivanje Duha Svetoga na mlade ljude oživiti cijelu župnu zajednicu te podići nadu za budućnost Crkve nakon ove pandemijske krize - rekao je župnik Pardon.

Misa u Krndiji bude i na dan progona, 11. svibnja.

Suzana Župan
   
https://www.radio-djakovo.hr/2020/09/prva-krizma-u-krndiji/
 
 
 
 
 
 
 
 
 


 

NASLOVNICA